Da da li svaka zena moze da doji?

Velika vecina zena moze da doji, ali na zalost postoje mnogi ustaljeni obicaji koji ugrozavaju dojenje. Dvadeseti vek je po prvi put doveo do toga da se jedan prirodni mehanizam, kao sto je dojenje izgubi u velikoj meri. Pogresne ideje su dospele cak i u medicinske udzbenike. Medju te metode su svakako najpoznatije:razdvajanje majke i bebe posle porodaja,ishrana po utvrdenoj semi,davanje na flasicu vestackog mleka, cajeva ili neke druge tecnosti,Sve ovo je bila ustaljena praksa koja je neminovno dovela do poremecaja dojenja i smanjenja zaliha majcinog mleka. Sto se tice toga ko nemoze da doji evo jednog clanka u kom je to opisano...

Kontraindikacije za dojenje
(preuzeto sa sajta http://www.pedijatrija.org/default.asp?ru=148)

Iako je dojenje optimalan način prehrane dojenčadi, postoji nekoliko kontraindikacija kojih se je potrebno pridržavati u interesu djeteta. Dojenje je kontraindicirano u djece oboljele od klasične galaktozemije (nedostatak galaktoza-1-fosfat uridil transferaze), majke koje su oboljele od aktivne neliječene tuberkuloze ili su HTVL (Human T-cell Lymphotropic Virus) 1 ili 2 virus pozitivne, te majke koje dobivaju radioaktivne izotope bilo u dijagnostičke ili terapijske svrhe ili su izložene djelovanju radioaktivnih materijala (onoliko dugo koliko se nalazi radioaktivnost u mlijeku), majke koje se liječe antimetabolitima ili kemoterapeuticima ili malobrojnim ostalim lijekovima dok se ne izluče iz mlijeka, majke ovisnice o drogama («ulične droge»), te majke koje imaju herpes simpleks lezije na dojkama (dojenče se može hraniti iz druge dojke ako na njoj nema lezija). Majkama koje boluju od zaraznih bolesti treba dati odgovarajuće pravilne informacije o mjerama protiv infekcije.U SAD se majkama inficiranim virusom humane imunodeficijencije (HIV) savjetuje da ne doje svoju djecu. U zemljama u razvoju u kojim postoji povećana opasnost od zaraze drugim zaraznim bolestima te zbog nutritivnih nedostataka zbog kojih postoji povećana opasnost od dojenačke smrtnosti, rizik obolijevanja povezan s umjetnom prehranom može biti veći od rizika obolijevanja od HIV-a. U jednom istraživanju u Africi koje je objavljeno u obliku dvaju radova, nađeno je da isključivo dojenje tijekom prvih 3 do 6 mjeseci po porodu majki inficiranih HIV-om, nije povećalo rizik prijenosa HIV-a na dijete, dok je dojenčad koja je hranjena dvovrsnom prehranom (dojenje uz ostalu hranu ili mlijeka) imala veću učestalost HIV infekcija u usporedbi s djecom koja su bila hranjena isključivo dojenačkim pripravkom. Žene u SAD koje su HIV pozitivne ne smiju dojiti svoje dojenče. Potrebna su dodatna istraživanja prije promjena sadašnjih preporuka.

Ili ovako ukratko:
(sa sajta http://www.biofarm.hr/)

KONTRAINDIKACIJE ZA DOJENJE

Dojenje je kontraindikovano:

•kod djece koja boluju od nekih rijetkih naslednih bolesti (galaktozemija, aminoacidopatije)

•kod majke oboljele od aktivne tuberkuloze

•kod majke koje se leče izotopima, antimetabolitima

•HIV (virus humane imunodeficijencije) infekcija u majke /ovo se ne odnosi se na zemlje urazvoju/

•majke ovisne o drogama

Zbog cega je dojenje tako vazno? (Sastav majcinog mleka)

Dojenje je najbolji nacin ishrane za zdravlje, rast i razvoj deteta. Majcino mleko je mnogo vrednije od bilo kojeg drugog proizvoda koji se daje kao zamena za majcino mleko. Ono sadrzi uravnotezen odnos hranljivih materija i sastojaka za odbranu od infekcija, idealno prilagoden potrebama vaseg deteta. Beba koja je dojena dobija najvredniju hranu i koja joj najvise odgovara. Zato, beba milionera koja se hrani vestackim miekom ima losiju ishranu od bebe iz najsiromasnije porodice koju doji njena majka.Ne postoji adaptirano mleko koje u sebi ima sve sto mamino telo stvara i prenosi kroz mleko bebi.

Evo sta o sastavu mleka kaze:

Autor: Radoslav Živić - pedijatrija

Izvor: superbeba.com

"Dojenje intenzivno zadovoljava i majku i dijete kako na psihološkom tako i na emocionalnom planu. Zrelo mlijeko predstavlja neprovidnu bijelu tečnost sa primjesama žute i plavičaste koje dolaze od karotena i vitamina B2. U zrelom mlijeku se nalazi više od 100 različitih sastojaka.

Proteini

Sadržaj proteina iznosi 11,0-12,0 g/l mlijeka. Proteini majčinog mlijeka se sastoje iz kazeina i proteina surutke. Kazein čini 40% ukupne količine proteina. U želudcu se zgrušava u vidu finih flokula. Osnovna uloga kazeina je nutritivna. Proteini surutke čine 60%ukupne količine proteina. Sastoje se iz laktalbumina, laktoferina, lizozima, serumskih albumina i imunoglobulina. Laktalbumin ima vidnu biološku ulogu. Laktoferin veže gvožđe u crijevima i ima bakteriostatski učinak. Lizozimu se pridodaje antibakterijsko dejstvo. IgA čini 95% ukupne količine imunoglobulina i štiti crijevnu slutokožu od patogenih bakterija.

Masti

Sadržaj masti u majčinom mlijeku dosta je nestalan. Na količinu masti djeluju brojni faktori (trajanje trudnoće, stadijum laktacije, faza podoja, doba dana, ishrana dojilje). Količina masti se kreće od 35-45g/l mlijeka. Predstavljaju odličan izvor energije. Obezbjeđuju 40-50% potrebne dnevne energije bebe. Masti majčinog mlijeka čine: trigliceridi, fosfolipidi, holesterol i slobodne masne kiseline. Majčino mlijeko je bogato lipazom. Lipaze pomažu varenje i resorpciju masti majčinog mlijeka u tankom crijevu jer je aktivnost pankreasne lipaze i količina žučne soli neznatna.

Ugljeni hidrati

U majčinom mlijeku se nalaze kao laktoza i oligosaharidi. Laktoze ima 70g/l mlijeka. Pod dejstvom laktaze se razlaže na glikozu i galaktozu. Glikoza se pretežno koristi kao izvor energije a mali dio glikoze odlazi u debelo crijevo bebe, mijenja se u mliječnu kiselinu te se stvara kisela sredina. Laktoza i laktuloza pomažu razvoj laktobacilusa bifidusa tzv.bifidus faktor koji spriječava razvoj patogenih crijevnih bakterija.

Minerali

Sadržaj minerala u majčinom mlijeku je najveći u drugom mjesecu laktacije. Ukupna količina minerala iznosi 2g/l majčinog mlijeka. Tu se nalaze: kalcijum, fosfor, magnezijum, hlor, natrijum, kalijum, sumpor, gvožđe, bakar, jod, cink, mangan i fluor.

Vitamini

U majčinom mlijeku postoje sve vrste vitamina. Sadržaj vitamina prvenstveno zavisi od ishrane dojilje.

Enzimi

Majčino mlijeko sadrži brojne enzime a neki od njih su: amilaza, alkalna fosfataza, katalaza i dr.

Hormoni

U majčinom mlijeku se nalaze gonadotropin, prolaktin, eritroprotein.

Pored nabrojanog u majčinom mlijeku se nalaze i mnoge druge hemijske materije kao što su modulatori rasta, prostaglandini E2 i F2 i dr.
Majčino mlijeko ima brojna svojstva i značajne prednosti: nutritivna svojstva, antiinfektivna svojstva, antialergijska.

Nutritivna svojstva

Majčino mlijekpo u potpunosti zadovoljava potrebe bebe do 6 mjeseci života. Energetska vrijednost mlijeka iznosi oko 70kcal/100ml. Količina izlučenog mlijeka kreće se od 600-850ml/dan

Antiinfektivna svojstva

Bebe na prirodnoj ishrani rijetko oboljevaju od različitih infekcija posebno gastrointestinalnog trakta i respiratornog sistema. U majčinom mlijeku se nalaze antibakterijska i antivirusna antitjela.

Antialergijska svojstva

Majčino mlijeko ne sadrži sastojke koji su odgovorni za nastanak alergija dok poređenja radi u kravljem mlijeku se nalazi više od 25 proteinskih komponenata sa antigenim svojstvima.
Dojilji treba obezbjediti adekvatnu ishranu i unos tečnosti, a alkohol i cigarete su strogo zabranjeni. Dozvoljena je upotreba samo strogo indikovanih lijekova pod liječničkim nadzorom.

Majčino mlijeko ne sadrži sastojke koji su odgovorni za nastanak alergija dok poređenja radi u kravljem mlijeku se nalazi više od 25 proteinskih komponenata sa antigenim svojstvima. "

Da li je vestacko mleko za bebe podjednako dobro kao i dojenje?

Ne.
Vestacku ishranu beba zamenama za majcino mleko, mlekom i flasicama promovisu komercijalne kompanije iskljucivo zbog zarade. To steti dojenju. Cak nas i neki strucnjaci ubeduju da je vestacka ishrana dobra koliko i dojenje, pa nas to navodi da pomisli da je to moderno i bezbedno. Vestacka ishrana izaziva zdravstvene probleme i u normalnim okolnostima, a u vanrednim situacijama i rizik se samo uvecava.