Dobrom pripremom (fizičkom i psihičkom), edukacijom i razmišljanjem unaprijed, mnoge probleme možemo, ako ne baš potpuno izbeći, onda sigurno poprilično umanjiti. Jedan od velikih poslova koji očekuje svaku majku je – hranjenje deteta. Ukoliko majka još u trudnoći odluči dojiti, za to se dobro psihički pripremi, osigura podršku i dovoljno znanja, velika je vjerovatnoća da će i dojenje proteći s manje problema i neugodnih situacija. Pripremi li se unapred da će dojiti dugo, vrlo je verovatno da će sa uživanjem, nastaviti dojiti i dugo nakon što beba napuni šest mjeseci – vreme do kojeg je preporučeno isključivo dojenje. Kako se «magična» granica od godine dana, kada se većina majki vraća na posao, (može se raditi o bilo kom uzrastu deteta u kojoj je majka odlučila vratiti se na posao) približava, majka se suočava s novim problemima i nedoumicama.
Među nedoumicama oko toga gdje će i kako smestiti dete, kako će oboje podneti višesatno razdvajanje, kako će se dete uspavati i utešiti, jedno od značajnijih pitanja bit će – kako će funkcionirati dojenje?
Je li istina da će se, jednom kad se majka vrati na svoje radno mesto i počne biti odvojena od detetova života više sati dnevno (minimalno 8, a često i više), pojaviti problemi u rasporedu dojenja? Hoće li dete početi dojiti češće ili će potpuno prestati? Hoće li majci ta višesatna pauza prouzrokovati probleme? Hoće li doći do zastoja mlijeka? Na ova i još neka pitanja pokušat ću odgovoriti ovim tekstom.
«Svaka majka je zaposlena majka!» nije samo dobar slogan. To je činjenica koja pokazuje koliko sve majke imaju zajedničkog, bez obzira kakav život vode. U stvari, još od davnina, majke su radile i brinule se za decu. Nedavno su ih počeli nazivati «zaposlenim majkama» ali one mogu biti volonterke, studentkinje, zaposlene žene ili profesionalne sportistkinje.
Povratak na posao i ostavljanje deteta, bez obzira na način ishrane, teško je. Sa tog aspekta, majka koja doji i odlučna je u tome da nastavi dojiti i po povratku na posao, u izvesnoj je prednosti. Dojenje pomaže majkama da ostanu povezane s djecom, istovremeno se prilagođavajući prekidima uzrokovanima poslom izvan kuće. Čak i u situacijama kad je majka redovito odvojena od deteta zbog posla izvan kuće, povratka u školu ili bilo koje druge vankućne aktivnosti, ona i dalje može nastaviti dojiti. Kada se majka vraća na posao nakon što je dete napunilo godinu dana, nastavak dojenja nije previše problematičan. Dete u toj dobi već ima nekoliko dnevnih obroka čvrste hrane pa će «preusmeravanje» dojenja na periode kad su zajedno biti lakše. No, u situaciji kada se majka vraća na posao prije nego beba navrši šest mjeseci, majka mora donijeti odluku želi li za nju osigurati svoje mlijeko u razdoblju svoje odsutnosti. Ako želi, onda mora unapred isplanirati ili izmlazanje ili dojenje bebe u razmaku od svakih nekoliko sati, kako bi osigurala dovoljnu produkciju mleka i izbjegla prepunjenje dojki. Ukoliko izdaja mleko, morat će organizirati i hranjenje bebe dok nje nema. Zato ću ovim tekstom pokušati olakšati organizaciju upravo majkama koje se ranije vraćaju na radno mjesto.
Kada se vraćaju na posao pre nego dete napuni godinu dana, dojilje koje mogu za svoje dete izdojiti mlijeko, nalaze posebno zadovoljstvo u saznanju da mu omogućuju obrok neprocjenjive vrijednosti u vremenu u kojem su razdvojeni. Izdajala se majka ili ne, neverojatno je umirujući osjećaj kad se na kraju dana ponovno poveže s bebom dojeći u zagrljaju.
Za malo dijete, svaki je prekid ustaljenih navika i pronalazak nove rutine donekle traumatičan. Da bi to prilagođavanje bilo što jednostavnije, evo nekoliko savjeta:
- pronađite odgovarajuću osobu za dete za koju vjerujete da će vas podržati u odluci da nastavite dojiti,
- trebate odabrati i naučiti metodu izdajanja koja će vam najbolje odgovarati,
- naučite više o samom dojenju – npr. koje činjenice utiču na produkciju mleka,
- pomozite da se dete navikne da ga hrani druga osoba, a ne vi (ili otac),
- obavestite svog poslodavca unapred da ćete imati potrebu izdajati se na poslu. To će vam omogućiti da osmislite plan koji će funkcionisati i za njega i za vas. Ako poslodavac unapred sazna za velike prednosti produženog dojenja i mala prilagođavanja koje je potrebno učiniti na radnom mestu, verovatnije je da će biti sklon saradnji. Odluka o produženom dojenju od velike je prednosti za poslodavca – dojena djeca su upola manje sklona bolestima u prvoj godini života u usporedbi s djecom hranjenom adaptiranim mlijekom. Ukoliko dete ne bude često bolesno, to znači da ćete i vi manje izostajati s radnog mjesta.
- organizujte vreme i mjesto za dojenje ili izdajanje na poslu ili u školi,
- kod kuće napravite raspored kućnih obveza (kupovinu hrane, kuvanje, pranje veša, održavanje kuće…),
- dogovorite unaprijed tko je zadužen za šta, ne zaboravite i brigu za dete i dojenje,
- neka prva nedelja povratka na posao bude krataka – počnite raditi u četvrtak ili petak, a noć prije pripremite:
- dečju torbu koju ćete odneti u vrtić (ili na čuvanje) tako da ostane dodati još samo mleko
- odeću za sve
- sto za doručak
- osmislite i započnite pripreme za sutrašnji ručak/večeru
- za doručke i večere planirajte jednostavna jela
- održavajte nedeljne porodične sastanke da bi proverili kako se obitelj snalazi u novoj fazi te da se lakše otkriju i riješe problemi.
Teško je predvideti koliko će se često majka morati izdajati da bi osigurala dovoljnu količinu mleka za dete. U idealnim bi se uslovima, za vrijeme radnog vremena, trebala izdajati onoliko puta koliko bi za to vrijeme dojila. Najčešće, međutim, majka će se izdajati za vreme jutarnje, podnevne ili popodnevne pauze. Kad se planira koliko će se puta izdajati za vreme odvojenosti, treba uzeti u obzir cijelo vreme razdvojenosti, znači i vreme koje je potrebno da bi odvela dete na čuvanje i stigla na posao i nakon posla otišla po dete i stigla kući.
Budući da na raspolaganju ima ograničene količine vremena, upotreba električne pumpe kojom može izdojiti obe dojke istovremeno bila bi od velike pomoći. Istovremenim izdajanjem obe dojke, moguće je održati visok nivo prolaktina i istovremeno izdojiti mlijeko za 10-15 minuta umjesto za 20-30 minuta, koliko bi bilo potrebno za izdajanje svake dojke posebno. Istraživanja su pokazala da, kad beba navrši mesec dana, temeljnije pražnjenje dojke bolje podstiče povećanje proizvodnje mleka nego češće pražnjenje dojke. Mnoge majke uvidele su da istovremeno izdajanje obje dojke, tri puta dnevno u periodu od prvih nekoliko mjeseci (u slučaju kad se majka vraća na posao prije djetetovih navršenih šest mjeseci) osigurava dovoljno mlijeka za bebu za sljedeći dan. Preporučljivo je započeti s izdajanjem i smrzavanjem mlijeka tri do četiri nedelje prije povratka na posao. Mnogim je majkama lakše izdojiti se ujutro, otprilike sat do dva nakon prvog jutarnjeg podoja – kad su najodmornije i mogu izdojiti veću količinu mlijeka za manje vremena. Neke se majke radije izdajaju više puta tijekom dana i kombiniraju te, manje količine mlijeka. Sljedeća mogućnost je izdajati jednu dojku istovremeno dok dete doji na drugoj. Jednom kad dete počne s nadohranom, bit će potrebno i manje izdajanja.
Ukoliko majka nije u mogućnosti izdojiti dovoljno mlijeka, ima na raspolaganju nekoliko mogućnosti:
- može češće nuditi detetu dojku dok su zajedno (Neke majke učine dodatni napor i dodatno doje bebu tijekom večeri i noću, tako da beba više spava dok su odvojeni i tada treba joj manje mleka.),
- može organizovati više pauza za dojenje ili se češće izdajati dok su odvojeni,
- ukoliko se izdaja ručno ili ručnom pumpom, možda bi bilo dobro da upotrijebi automatsku duplu pumpu koja će bolje isprazniti dojku,
- može u vremenu kad su odvojeni organizirati dohranu.
Budući da će biti razdvojena od djeteta dok je na poslu, preporuka je svakoj majci da se potrudi dojiti češće kad je kod kuće – ujutro, navečer i vikendom. Dojenje je prekrasan način da se osigura harmoničan i privržen odnos s bebom. Učestalim dojenjem održat će se i dovoljna proizvodnjka mleka.
No, nije samo majka ta koja će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji. Mnoge će bebe okrenuti svoj ritam dojenja i spavanja da bi se prilagodile činjenici da majke nema. Takva «tehnika» zove se – obrnuti ciklus dojenja. U tom će slučaju beba većinu obroka na prsima imati između 17.30 i 7 sati drugog dana. Dete počne više i češće spavati tijekom dana kad je odvojeno od majke istovremeno pojačavajući intenzitet i učestalost dojenja kad je s majkom. Ovakav ciklus hranjenja govori da je beba toliko povezana s majkom da će je čekati. Ustvari, beba će imati približno isti broj podoja kao i ranije, samo u drugo vrijeme. Ukoliko vaša beba prihvati takav ritam dojenja, bit ćete u mogućnosti manje se izdajati dok ste razdvojeni.
U svoj toj organizaciji oko povratka na posao, organizovanja čuvanja deteta, izdajanja i ostalog, vrlo je bitno da majka ne zaboravi na vlastiti odmor. Spavanje u zajedničkom krevetu jedna je od vitalnih odluka za zaposlenu majku. Posebno ako je beba u obrnutom ciklusu dojenja, majka može biti s razlogom vrlo zabrinuta hoće li se uspjeti dovoljno odmoriti kako bi narednog dana mogla normalno funkcionisati na radnom mjestu. Ako je noću beba blizu vas (budete li, na primer, delili krevet), omogućit ćete joj neograničen pristup dojci dok ćete vi imati priliku istovremeno se naspavati. U mnogim kulturama, zajedničko spavanje nije prihvatljivo. No, za porodicu u kojima se doji takav je «aranžman» često spašavajući. Istraživanja pokazuju da spavanje s bebom pojačava odnos dojenja te majčino i bebino zdravlje. Da bi noćno dojenje funkcionisalo, majka mora znati dojiti u ležećem položaju, na taj će način primijetiti da će ubrzo po podoju zaspati pored deteta te tako lakše nadoknađivati san.
U situaciji kad se majka vraća na posao nakon navršenih godinu dana djetetova života – što je u nas čest slučaj – izdajanje najvjerojatnije neće uopšte biti potrebno. S godinu dana djeca imaju već dovoljno dnevnih obroka druge hrane da lako mogu «izdržati» bez majčinog mlijeka dok majke nema. Postoji mogućnost da će se majka u prvih nekoliko dana morati malo izdajati, u slučaju da joj se grudi prepune, a da bi izbjegla mogući zastoj i eventualnu upalu (čak i mastitis). Znamo da je potrebno nekoliko dana (najčešće 2-3) da se ustali produkcija mlijeka na osnovu novih potreba (bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenju produkcije), te u tom periodu treba obratiti pažnju da bi se komplikacije izbegle. Nakon prvotnog perioda adaptacije, dojke će bez problema proizvoditi dovoljno mleka i za često noćno dojenje i za dugačke dnevne periode odvojenosti od deteta.
Нема коментара:
Постави коментар